SREDNJI VIJEK

Vidoški

Srednjovjekovni grad Vidoški dobio je ime po rijeci Vidoštici koja se danas zove Bregava. Prvi put Vidoški se spominje kao grad u zemlji hercega Stjepana Kosače 1444. godine. Grad Vidoški nalazio se na putu kojim su prolazili i trgovali Dubrovčani. U srednjem vijeku ulazio je u sastav župe Dubrava, a među Kosačinim gradovima zauzima važno mjesto. Snabdijevanje vodom u gradu odvijalo se pomoću vodoopskrbnih uređaja, cisterni. Unutar zidina nalazili su se stambeni, vojni, vjerski, ekonomski i ostali objekti potrebni za svakodnevno funkcioniranje jednog srednjovjekovnog grada. Sve do 1465. godine bio je u posjedu hercega, da bi nakon toga potpao pod osmansku vlast. Do prvih desetljeća 19. stoljeća grad se službeno zvao Vidoški i bio je najrasprostranjeniji utvrđeni grad u Hercegovini.

Vidoški je imao 13 kula, koje su služile za odbranu od mogućeg napada. Po završetku arheoloških istraživanja ustanovljeno je da je grad doživio najsnažniji građevinski poduhvat za vrijeme osmanskog razdoblja, u nekoliko graditeljskih faza. Po dolasku Osmanlija dovršena je gradnja Donjeg grada, kao i popravci srednje i gornje fortifikacije. U austrougarskom periodu sagrađena je tvrđava koja se nalazi u najvišem dijelu grada. S grada se proteže pogled na Vidovo polje i rijeku Bregavu, okruženu brdima Hrgud, Komanje brdo, Ošanići i Bašnik.

Disclaimer: This webpage was produced through a grant provided by the Regional Cooperation Council’s Tourism Development and Promotion Project, funded by the European Union. Its contents are the sole responsibility of the Mak Dizdar Foundation and do not necessarily reflect the views of the Regional Cooperation Council or the European Union.