Mak Dizdar smatra se jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu, ali je najveći dio života proveo u Sarajevu, gdje je i umro 14. jula 1971. Godine 1966, objavio je pjesničku knjigu Kameni spavač, koja se smatra krunom njegova sveukupnog književnog stvaralaštva i jednim od temeljnih ostvarenja književnosti Bosne i Hercegovine.
Pred kraj života, Dizdar se namjeravao vratiti u svoj rodni grad, ali mu se ta želja nikada nije ispunila. Godine 1997, prilikom obilježavanja 90. godišnjice njegovog rođenja, potomci Maka Dizdara okupljeni oko Fondacije Mak Dizdar odlučili su posthumno ispuniti njegovu želju i stvoriti Makovu hižu, muzejsko-galerijski centar posvećen njegovom životu i djelu.
Makova hiža nije rodna kuća ni grob Maka Dizdara, nego je zamišljena kao nešto suptilnije: mjesto na kojem boravi Makov duh, koji ovdje živi u njegovim rukopisima, u njegovim knjigama i bilješkama, ali i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. Osim toga, Makova hiža je zbog Makovog odnosa prema stećcima, ujedno i dom umjetnosti stećaka. Ne samo u znanstvenom obliku, kroz literaturu o stećcima i srednjovjekovnoj Bosni u biblioteci Makove hiže, već i kroz umjetnost inspiriranu ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim gromadama. Jer, kao što je i Mak svojim djelom nastojao dokazati, stećci nisu samo povijesni kuriozitet, već i umjetnička i literarna djela. Širenje svijesti o toj činjenici jedan je od glavnih zadataka što ih je sebi postavila Fondacija i njen stolački centar, Makova hiža.
Pored djela Maka Dizdara i umjetnosti stećaka, Fondacija Mak Dizdar posvećena je i zaštiti i promociji bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa uopće, a posebno onoga u Stocu i Hercegovini. U tom kontekstu, Fondacija Mak Dizdar osmislila je i implementirala cjelokupan projekt Stolac: raskršće civilizacija.
