Srednjovjekovni grad Vidoški dobio je ime po rijeci Vidoštici koja se danas zove Bregava. Prvi put Vidoški se spominje kao grad u zemlji hercega Stjepana Kosače 1444. godine. Grad Vidoški nalazio se na putu kojim su prolazili i trgovali Dubrovčani. U srednjem vijeku ulazio je u sastav župe Dubrava, a među Kosačinim gradovima zauzima važno mjesto. Snabdijevanje vodom u gradu odvijalo se pomoću vodoopskrbnih uređaja, cisterni. Unutar zidina nalazili su se stambeni, vojni, vjerski, ekonomski i ostali objekti potrebni za svakodnevno funkcioniranje jednog srednjovjekovnog grada. Sve do 1465. godine bio je u posjedu hercega, da bi nakon toga potpao pod osmansku vlast. Do prvih desetljeća 19. stoljeća grad se službeno zvao Vidoški i bio je najrasprostranjeniji utvrđeni grad u Hercegovini.

Vidoški je imao 13 kula, koje su služile za odbranu od mogućeg napada. Po završetku arheoloških istraživanja ustanovljeno je da je grad doživio najsnažniji građevinski poduhvat za vrijeme osmanskog razdoblja, u nekoliko graditeljskih faza. Po dolasku Osmanlija dovršena je gradnja Donjeg grada, kao i popravci srednje i gornje fortifikacije. U austrougarskom periodu sagrađena je tvrđava koja se nalazi u najvišem dijelu grada. S grada se proteže pogled na Vidovo polje i rijeku Bregavu, okruženu brdima Hrgud, Komanje brdo, Ošanići i Bašnik.